VIZNI REŽIM

Diplomatski i službeni pasoši: Viza nije potrebna za boravak do 90 dana
Obični pasoši i druge putne isprave: Viza nije potrebna za boravak do 90 dana
Napomena: Za nosioca putnog lista u tranzitu neophodna je viza

 

ULAZAK I IZLAZAK IZ ZEMLjE                                                         
Državljani R. Srbije u Bugarsku, kao članicu EU, mogu ući sa putnom ispravom, koja je izdata u poslednjih deset godina i koja mora da važi najmanje tri meseca nakon planiranog datuma za napuštanje zemlje.
Nosiocima biometrijskih pasoša R. Srbije nije potrebna viza za boravak do 90 dana u periodu od šest meseci. Bezvizni režim se ne odnosi na nosioce putnih isprava R. Srbije koje je izdao MUP R. Srbije - Koordinaciona uprava, kao ni nosioce putnog lista u tranzitu.
Bugarska ne dozvoljava ulazak na svoju teritoriju državljanima trećih država, za koje je jedna ili više država članica Šengena uvela zabranu ulaska, a oni, koji trenutno borave na njenoj teritoriji, a za koje se ustanovi da imaju izrečenu ovu meru, biće udaljeni iz zemlje.
Prilikom ulaska u zemlju, nadležni organi mogu tražiti dokaz o posedovanju finansijskih sredstava za boravak u Bugarskoj. Dovoljnim sredstvima smatra se iznos od 50 evra po danu boravka (dokaz je gotovina u navedenom iznosu, izvod sa bankovnog računa, putnički čekovi, kreditne kartice, potvrda o plaćenom smeštaju), plus dodatnih 200 evra, ako se putuje automobilom.  
Prilikom ulaska ili izlaska iz zemlje, novčana sredstva u vrednosti do 10.000 hiljada evra (ili odgovarajuće vrednosti u drugoj valuti), u gotovini ili drugim instrumentima plaćanja, ne treba pismeno prijavljivati carinskim organima. Međutim, iznos od 10.000 evra ili više obavezno se prijavljuje carinskim organima, popunjavanjem Deklaracije o novčanim sredstvima, koja se predaje službeniku na carinskom punktu kroz koji lice ulazi ili izlazi sa teritorije Bugarske. U tom slučaju, prolazi se kroz tzv. „crveni koridor“. Za lica mlađa od 16 godina, prijavljivanje vrši punoletno lice, koje putuje sa njim.
Prilikom prelaska bugarske državne granice, prijavljuje se i nakit izrađen od plemenitih metala i/ili dragog kamenja, preko određene količine.
Posebni propisi važe ako se iz Bugarske iznosi 20.000 leva ili više (ili odgovarajuća vrednost u drugoj valuti).
Bez plaćanja carine i poreza, putnik iz treće zemlje (zemlje van EU) može u Bugarsku uneti robu za lične ili porodične potrebe ili za poklon, i to: 1) putnik koji prelazi kopnenu granicu - u vrednosti do 300 evra (ili u odgovarajućoj vrednosti u bugarskim levima); 2) putnik koji prelazi vazdušnu ili morsku granicu - u vrednosti do 430 evra (ili u odgovarajućoj vrednosti u bugarskim levima).
Bez plaćanja carine i poreza, svaki putnik stariji od 17 godina, pored gore navedene robe, može uneti i određene količine:

  • duvanskih proizvoda: a) putnici koji prelaze vazdušnu granicu - 200 cigareta ili 50 cigara ili 100 cigarilosa ili 250 grama duvana za pušenje; b) putnici koji prelaze kopnenu i vodenu granicu - 40 cigareta ili 10 cigara ili 20 cigarilosa ili 50 grama duvana za pušenje. Putnik može uneti bilo koji od duvanskih proizvoda, ali njihova ukupna količina ne sme preći dozvoljeni limit (npr. putnik koji prelazi vazdušnu granicu može uneti 50 cigarilosa i 25 cigara).
  • alkohola i alkoholnih pića: 1 litar alkohola i alkoholnih pića jačih od 22% ili 2 litra alkohola i alkoholnih pića sa manje od 22% alkohola i još 4 litra nepenušavog vina i 16 litara piva. Bilo koja kombinacija alkohola i alkoholnih pića po putniku, s izuzetkom nepenušavih vina i piva, ne sme prelaziti dozvoljeni limit (npr. putnik može uneti pola litra alkohola jačeg od 22% i 1 litar alkohola slabijeg od 22%).

Kućni ljubimci (psi, mačke), koji se unose u Bugarsku u nekomercijalne svrhe, moraju biti trajno obeleženi u skladu sa propisom kojim se uređuje obeležavanje životinja („čipovani“) i moraju imati svoj pasoš, koji popunjava i izdaje ovlašćeni veterinar, i u koji su upisani podaci o vakcinaciji i revakcinaciji.
Taksa za vožnju bugarskim putevima (putarina) plaća se kupovinom elektronske vinjete. Preporuka je da se e-vinjeta kupi odmah po prelasku granice, na prodajnom mestu koje je smešteno neposredno posle carinske rampe, sa leve strane, i koje je uvek u funkciji.
Nepravilnosti u radu carinske službe mogu se prijaviti tzv. Servis desk-u, na jedan od sledećih načina: 1) kao registrovani korisnik, na https://servicedesk.customs.bg; 2) putem i-mejla, na adresu: ServiceDesk@customs.bg i 3) putem telefona: 02/98 59 4980.

SOCIJALNI SPORAZUMI
Bilateralni Sporazum o socijalnoj sigurnosti ne pokriva sve troškove zdravstvene zaštite. Prema Sporazumu, lice koje turistički boravi u Bugarskoj i ima overenu zdravstvenu knjižicu u Srbiji, ostvaruje samo pravo na hitnu medicinsku pomoć, koju zahteva njegovo stanje, kako bi se otklonila neposredna opasnost po život i zdravlje.
Ako se dogodi da vam u Bugarskoj bude potrebna hitna medicinska pomoć, a pre polaska na put niste pribavili potvrdu na obrascu SRB/BG 111 (Potvrda o pravu na davanje u naturi za vreme privremenog boravka u Bugarskoj), možete od zdravstvene ustanove zatražiti da ona to, u propisanoj proceduri, učini preko svog fonda (NZOK) ili je uputiti na Ambasadu, radi pružanja potrebnih informacija. Potvrdu izdaje nadležna filijala RFZO, prema mestu prebivališta osiguranika u Srbiji. Preporuka je da se, radi hitnosti, komunikacija između dva fonda odvija putem i-mejla, a da se originali dokumentacije naknadno dostave poštom.
S obzirom da, prema bugarskim propisima, troškovi potrošnog materijala (kao što su proteze, implanti, razna pomagala i drugo, koji najčešće nastaju prilikom hirurške intervencije) padaju na teret pacijenta, bugarske bolnice insistiraju da im pacijent ove troškove (koji mogu biti vrlo visoki) plati unapred. Imajući i vidu da, za sada, ne postoji pravni osnov da Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) refundira ove troškove po povratku u Srbiju, preporuka je da se, pre polaska na put, uplati putno zdravstveno osiguranje. Preporuka je, takođe, da se hitna pomoć pozove preko broja 112 i da se zatraži da vas upute u bolnicu, koja je u sistemu NZOK, kako ne biste plaćali troškove hitne medicinske pomoći.

KORISNE INFORMACIJE   

ZDRAVSTVENA SITUACIJA –Srpski državljani, koji u Srbiji nemaju overenu zdravstvenu knjižicu, plaćaju pružene medicinske usluge po cenama određenim u cenovniku zdravstvene ustanove. Kao najbolje zdravstvene ustanove izdvajaju se Univerzitetska višeprofilna bolnica za aktivno lečenje i hitnu medicinu (UMBALSM) „N.I.Pirogov“, bulevar „Totleben" 21, 1606 Sofija, tel. centrala: 02 9154 411, 02 952 11 61; hitna pomoć: 02 915 42 13,‎ www.pirogov.eu, i Vojnomedicinska akademija, ulica „Sv. GeorgiSofiйski" 3, 1606 Sofija, tel: 02 922 60 00, www.vma.bg

BEZBEDNOSNA SITUACIJA – U Bugarskoj ne postoje ozbiljne pretnje po bezbednost posetilaca, ali se treba paziti od mogućih krađa. Kada su u pitanju vozila, preporuka je da se ostavljaju na parkinzima koji se nadgledaju (posebno onim opremljenim video nadzorom), kao i da se obavezno zaključavaju.
Građanima se posebno savetuje da ni u kom slučaju u vozilima ne ostavljaju torbe sa ličnim ispravama, mobilnim telefonima, elektronskim uređajima, dragocenostima i novcem, kao ni druge stvari veće vrednosti (ni u prtljažniku, ni na sedištu vozila, posebno ne na parkingu ispred Džamba (Jumbo) na putu od Sofije do granice), odnosno da ih uvek nose sa sobom i da ih posebno paze. Krađu obavezno prijaviti najbližoj policijskoj stanici i tražiti izdavanje potvrde (uverenja) o prijavljenoj krađi. Ukoliko prilikom krađe državljanin Srbije ostane i bez putne isprave, Ambasada će moći da mu izda putni list za povratak u Srbiju samo ako prezentuje ovo uverenje.   S obzirom da u policijskim stanicama često nemaju ovlašćenog prevodioca za srpski jezik, prihvataju i da lice koje prijavljuje krađu angažuje bugarskog državljanina, koji govori srpski. Takođe, ako pokradeni građanin vlada engleskim jezikom, može od policije tražiti da angažuje prevodioca za engleski. Iako je na 98 posto bugarske teritorije povišena seizmička aktivnost, za sada nisu zabeležene ozbiljnije posledice zemljotresa, najverovatnije zbog poštovanja propisanih normi u gradnji zgrada.

TRANSPORT –Međunarodni aerodromi su u Sofiji, Plovdivu, Burgasu i Varni. Morske luke: Varna i Burgas. Luke na Dunavu: Ruse, Lom, Vidin, Silistra i dr. Železničke linije povezuju turistička mesta na Crnom moru sa glavnim gradom, kao i sva veća naseljena mesta u zemlji. Auto-putevi u zemlji povezuju Sofiju sa Crnim morem, kao i sa granicom sa Turskom, Grčkom i Srbijom. Neki od njih su završeni u potpunosti (A1 i A4), dok su drugi izgrađeni u većoj meri (A2, A3 i A6) ili su tek na početku (A5): A1 – automagistrala Trakija (deo Koridora 8), od Sofije do Burgasa; A2 - automagistralaHemus, od Sofije do Varne; A3 - automagistrala Struma, od Sofije do graničnog prelaza Kulata (sa Grčkom); A4 - automagistrala Marica, spaja AM Trakija (saobraćajni čvor Orizovo) sa graničnim prelazom KapitanAndreevo (sa Turskom); A5 – automagistrala Černo more, od Varne do Burgasa; A6 - automagistrala Evropa, od Sofije do graničnog prelaza Kalotina.
Saobraćajna pravila, kao i putni signali, u Bugarskoj su usklađeni sa evropskim standardima, pa je tako razgovor mobilnim telefonom dozvoljen samo uz hands-free sistem i obavezno je, po zakonu, voziti sa upaljenim svetlima.
Tokom boravka posebnu pažnju treba obratiti na poštovanje saobraćajnih propisa, jer se za kršenje nekih od njih, osim novčane kazne, izriče i mera privremenog oduzimanja vozačke dozvole u trajanju od jednog meseca, odnosno privremenog isključenja vozila iz saobraćaja (u istom trajanju), a što u praksi ima za posledicu oduzimanje saobraćajne dozvole.
Prema bugarskim propisima, zabranjeno je upravljanje motornim vozilom pod dejstvom alkohola u krvi u koncentraciji iznad 0,5 promila i/ili posle upotrebe narkotičkih sredstava ili njihovih analoga.
Posebno treba voditi računa da upravljanje motornim vozilom pod dejstvom alkohola u krvi u koncentraciji do 1.2 promila predstavlja prekršaj, a preko 1.2 promila - krivično delo. Na bugarskim putevima vrši se redovna kontrola vozača na prisustvo alkohola i narkotičkih sredstava.
Za Bugarsku nije potrebna zelena karta, niti međunarodna vozačka dozvola. Za upravljanje motornim vozilom neophodna je vozačka i saobraćajna dozvola. Tokom privremenog boravka naših državljana u Bugarskoj, priznaje se vozačka dozvola R. Srbije na novom obrascu. Probna vozačka dozvola izdata od strane nadležnih organa R. Srbije, ne priznaje se na teritoriji R. Bugarske. Državljani R. Srbije koji imaju regulisan boravak u R. Bugarskoj mogu da zamene srpsku vozačku dozvolu za bugarsku, bez polaganja ispita.
U Bugarskoj važe sledeća ograničenja brzine za putnička vozila (kategorija B): 50 km/č u naseljenim mestima; 90 km/č van naseljenog mesta, 140 km/č na auto-putu i 120 km/č na tzv. brzom putu.
Elektronska vinjeta (više informacija na internet stranici: www.bgtoll.bg) može se kupiti preko interneta, putem mobilne aplikacije, preko samouslužnog terminala ili na kasi u trgovinskim objektima i na benzinskim pumpama, kao i u oblasnim upravama Agencije za putnu infrastrukturu. Vožnja bez kupljene e-vinjete predstavlja prekršaj, koji se sankcioniše u skladu sa bugarskim propisima (plaća se kompenzatorna taksa i novčana kazna). Kontrola se vrši očitavanjem registarskih tablica vozila, posredstvom oko 300 kamera postavljenih duž puteva, kao i mobilnih kamera u oko 105 automobila. Na izlasku iz zemlje, carinski  organi obavezno vrše proveru da li je za vozilo koje napušta zemlju bila plaćena putarina kupovinom e-vinjete. 

OSTALO –Lokalna valuta u bugarskoj je lev (BGN). Da bi se izbegle moguće prevare, novac menjati samo na za to ovlašćenim mestima, najbolje u menjačnicama ili bankama, koje daju povoljniji kurs od hotela.
U hotelima, restoranima, hipermarketima, većim prodavnicama i benzinskim pumpama primaju se kreditne kartice Visa, MasterCard, American Express i DinersClub, dok se u manjim prodavnicama uglavnom plaća u gotovini.
Putnici koji putuju u Bugarsku trebalo bi da obrate pažnju na vremensku razliku od jednog časa (+ 1 čas) u Bugarskoj. Pozivni broj je 00 359 (+359 ), a internet domen „bg“.
Jedinstveni broj za sve hitne slučajeve (policija, hitna pomoć, vatrogasci) jeste 112.
Prijava boravišta stranca vrši se pismeno u službi za administrativnu kontrolu stranaca ili u policijskoj stanici na čijoj teritoriji je adresa objekta u kome je stranac smešten. Obavezu prijavljivanja boravišta stranca ima fizičko ili pravno lice koje je strancu pružilo uslugu smeštaja, u roku od tri dana od početka pružanja usluge, kao i hoteli, svakog dana do 06,00 časova.
Kontakt podaci bugarske granične policije i carinske službe:
1) Glavna direkciя "Granična policiя", 1202 Sofiя, bul. „MariяLuiza“ 46, tel: 02 983  1865; faks: 02 988 58 67 (od 08:30-17:30) i 02 982 53 90  (od 17:30-08:30); e-mail: nsgp@mvr.bg; internet stranica: https://www.mvr.bg/gdgp.
2) Agenciя "Mitnici", 1202 Sofiя, ul."Georgi S. Rakovski" 47, e-mail: nsgp@mvr.bg, internet stranica: www.customs.bg; tel. centrale: 02/9859 1.
Više informacija može se dobiti na sajtu Turističkog portala Bugarske, http://www.bulgariatravel.org

Kontakti                                                                                                                                                   
Prilikom boravka u Republici Bugarskoj, za konzularnu pomoć i zaštitu možete se obratiti Ambasadi Republike Srbije u Sofiji, putem sledećeg telefona: +359 2 946 16 33 (35) i elektronske adrese: srb.emb.bulgaria@mfa.rs