Obraćanje PPV i MSP Dačića na 22. Beogradskom ekonomskom forumu

06. dec 2022.
Kompletan tekst obraćanja PPV i MSP Ivice Dačića na 22. Beogradskom ekonomskom forumu

Poštovana predsednice Vlade
Poštovani gospodine Comokos,
Dragi prijatelji,

Još jednom mi je izuzetna čast da mogu da vas pozdravim na otvaranju Beogradskog ekonomskog foruma, koji je za 22 godine otkako se održava, postao nezaobilazno mesto za razgovor o našoj ekonomskoj i razvojnoj budućnosti. Drago mi je što ćemo i na kraju ove godine imati priliku da čujemo najeminentnije eksperte i njihova gledanja na glavne probleme sa kojima se suočava Srbija kao deo evropskog i globalnog ekonomskog prostora, a naročito – njihova mišljenja o budućim kretanjima i na koji način Srbija treba da se postavi prema toj budućnosti.

Vlada koja je otvorena za sugestije i za mišljenje stručnjaka ima mnogo više šansi da donese dobre odluke i zato smo danas ovde premijerka i ja i druge naše kolege, koje će učestvovati na ovom Forumu. Ovo je vlada koja donosi dobre odluke za Srbiju i za naše građane.

Kao ministar spoljnih poslova imam obavezu da vas obavestim o nekoliko najvažnijih pravaca naše spoljne politike u ovom trenutku, zato što uvek moramo da imamo u vidu da je ovaj segment izuzetno važan za naš svakodnevni život, za našu ekonomiju, a naročito za naš budući razvoj. Srbija je izuzetno povezana sa svetom, u svakom pogledu i to moramo da smatramo za naš važan kvalitet i vrednost naše politike koja kao konačni cilj ima zaštitu naših primarnih državnih i nacionalnih interesa i u isto vreme stalni rast naše ekonomije i životnog standarda naših građana.

Kao čvrsto integrisana u evropske i svetske političke, ekonomske i tehnološke tokove, Srbija pametno koristi sve pozitivne strane integracija, ali u isto vreme ne može da ostane imuna na probleme koji muče današnji svet. Snabdevanje energentima, rast cena hrane, rast inflacije, manji rast od prvobitno projektovanog – svi imamo iste brige, i mi u Srbiji i bilo ko drugi u Evropi, bez obzira da li je neko manje ili više razvijen.

Mi nismo izazvali ove probleme, ali ko nas pita, oni su došli i na naša vrata i mi moramo da ih rešavamo. Upravo to, kako rešavamo ove probleme koje nismo izazvali, razlikuje Srbiju od mnogih drugih u Evropi. Isto je bilo i sa našim odgovorom na pandemiju Kovida-19, koji se pokazao kao uspešniji od mnogih drugih u Evropi.

Na samom početku krize u Ukrajini, kada su nastupili veliki poremećaji na tržištu, doneli smo, kao država, nekoliko strateških spoljnopolitičkih odluka, koje su i danas aktuelne i za koje je već prošlo dovoljno vremena da prođu test da li su bile dobre za našu državu i naš narod. Kao što znate, u svim najvažnijim svetskim forumima, naročito u Ujedinjenim nacijama, ponovili smo svoju podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. U isto vreme, vodeći računa samo o interesima Srbije, nismo uveli sankcije Rusiji. To su bile i to su i danas dobre odluke za Srbiju – najbolje moguće u ovakvim okolnostima.

Iz tih odluka proističu konkretne posledice na naš svakodnevni život, a one su takve da Srbija i naši građani nijednog dana nisu bili bez punog snabdevanja, naročito hranom i energentima. Pred našim radnjama i benzinskim pumpama nijednog dana nije bilo redova i nestašica. Naša industrija, uključujući i sve strane kompanije koje su investirale u Srbiji imaju stabilno snabdevanje gasom i svim materijalima koji su neophodni za proizvodnju. Naša poljoprivreda je na vreme obavila sve svoje poslove.

Ovo je urađeno uz ogroman napor, uz precizno planiranje i raspolaganje resursima, a pre svega zbog toga što se držimo naših principa u međunarodnim odnosima i što pred sobom, kao glavni prioritet vidimo dobrobit Srbije, a drugi neka vode računa o sebi.

Mi se nadamo što bržem postizanju mira u Ukrajini, ne samo zbog toga što nam je teško da budemo svedoci sukoba dva nama veoma bliska naroda. Želimo mir zato što Srbiji ne treba nikakva nestabilnost, ni u našem regionu, ni u Evropi, treba nam mirno i stabilno okruženje, jer samo u njemu možemo da iskažemo svoj puni potencijal i da stalno podižemo sve naše ekonomske i razvojne parametre.

Nažalost, bilo bi neozbiljno kada bismo u naše planove stavili da će sve preko noći da se vrati u normalu i da ćemo izaći iz kriznog perioda za jedan dan. Iskustvo iz samo proteklih osam ili deset godina, govori nam da se svet, a naročito Evropa kreće iz jedne krize u drugu, da se one nadovezuju i da postaju prirodno stanje. Tako je bilo sa migrantima pre sedam i osam godina, sa pandemijom virusa Korona, tako je i danas.

Makroekonomski pokazatelji nas upozoravaju da će naredna  2023. godina u svakom smislu biti još izazovnija godina, i da će se EU, koja je svima nama u regionu vodeći ekonomski i politički partner, suočiti sa padom ekonomske aktivnosti. Posmatrano kroz prizmu dosadašnjih iskustava, EU je u kriznim situacijama okrenuta sebi i svojim članicama, ne pridajući dovoljan značaj efektima takvih kriza na situaciju u našem regionu. Zato smatramo da je, pogotovo u svetlu dešavanja u Ukrajini, krajnje vreme za konkretnije korake u politici proširenja. Potrebne su nam ispružene obe ruke EU koje bi pokazale da Evropska unija zaista želi naš doprinos u ujedinjavanju Evrope.

Mi imamo potencijale da se suočavamo sa globalnim krizama, to smo i pokazali. Naša ekonomija, a pre svega naše javne finansije su stabilne i otporne na udare spolja, to nam daje prostor da intervenišemo gde god je potrebno – na primer u pomoć privredi, njenim ugroženim granama, a naročito našim građanima – nezaposlenima, penzionerima i mladima.

Promišljena i odgovorna fiskalna i ekonomska politika koja je vođena u poslednjih deset godina, omogućila nam je da u proteklom periodu privučemo ubedljivo najviše direktnih stranih investicija u regionu. Generišemo rast u rudarstvu, prerađivačkoj industriji, oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i mnogim drugim sektorima.

Srpska privreda nije imuna na prelivanje krize, ali smo ove godine uspeli da u najvećoj meri ublažimo ekonomske efekte produbljenih geopolitičkih tenzija. Uprkos očekivanom padu investicionih aktivnosti u ovoj godini (globalno i regionalno) priliv stranih direktnih investicija u Srbiji se od sredine aprila vratio na nivo koji je beležio pre izbijanja sukoba u Ukrajini. Tokom prva tri kvartala nivo direktnih investicija dostigao je 3 milijarde evra, a pozitivni trendovi nastavljeni su i tokom oktobra i novembra.

Ne želimo nikakvu novu krizu, treba nam mirno i stabilno okruženje, kao što sam rekao. Ali ako se takva kriza pojavi, spremni smo i za nju, imamo čime da odgovorimo i da, pre svega, zaštitimo naše građane od bilo kakve neizvesnosti. To je, naravno, naša politika otvorenosti i principijelnosti na međunarodnoj sceni, to je i naš napor da očuvamo i unapredimo odnose sa svima koji doprinose našem razvoju. Srbija ima prijatelje i partnere na svim stranama sveta, oni poštuju to što vodimo računa najpre o sebi i o našim interesima, a u isto vreme tražimo da se poštuju međunarodna pravila i u politici i u ekonomiji.

Ova politika je pokazala svoju snagu i vitalnost u veoma teškim momentima tako da ćemo nastaviti da je primenjujemo i ubuduće. Nadam se da ćemo i ovde, na ovom Forumu dobiti korisne i prijateljske sugestije kako da budemo još efikasniji u realizaciji naših prioriteta, jer podrška nam je potrebna, naročito od vas koji svojim radom i reputacijom činite ovaj Forum važnim.

Hvala vam još jednom i želim uspešan rad 22. Beogradskog ekonomskog foruma!

Foto: Tanjug